Bloggfęrslur mįnašarins, desember 2010

Mosfellsbęr ķ įbyrgš fyrir skuldum einkafyrirtękis

Viš skošun į įrsreikningi Mosfellsbęjar 2009 kemur ķ ljós aš sveitarfélagiš hefur tekist į hendur sjįlfskuldarįbyrgš vegna 246 milljón króna lįns sem Helgafellsbyggingar ehf. tóku į įrinu 2009.  Į móti sjįlfskuldarįbyrgšinni hefur sveitarfélagiš tekiš tryggingu ķ formi veša ķ tilteknum lóšum ķ Helgafellshverfi.

En hvernig geršist žaš aš Mosfellsbęr varš įbyrgur fyrir skuldum einkafyrirtękis?  Ķ svari bęjarstjóra viš fyrirspurn undirritašs kemur fram aš ķ samręmi viš samning milli Mosfellsbęjar og Helgafellsbygginga ehf. į félagiš aš greiša til Mosfellsbęjar fast gjald, 700 žśsund krónur, fyrir hverja skipulagša ķbśšarlóš eša ķbśš ķ fjölbżlishśsi.  Žó varš aš samkomulagi viš fyrsta uppgjör félagsins til Mosfellsbęjar vegna seldra ķbśša 2007 ķ Helgafellslandi sem fram fór sumariš 2008, aš félagiš greiddi upphęšina 240 milljónir króna meš žremur vķxlum.  Sem baktryggingu fyrir greišslu vķxlanna var Mosfellsbę sett aš veši lóšir og fasteign Helgafellsbygginga ehf.  Aš mati Helgafellsbygginga ehf. var veršmęti vešanna į žessum tķma įętlaš um 388 milljónir króna.

Til einföldunar mętti segja aš til aš geta stašiš viš umsamdar greišslur til bęjarins hafi Helgafellsbygginar ehf. tekiš lįn sem bęrinn gekkst ķ įbyrgš fyrir.  Ķ stašinn tók bęrinn veš ķ lóšum og fasteign Helgafellsbygginga.

Ķ ljósi žess hversu mikiš veršfall hefur įtt sér staš į fasteignamarkaši mį velta fyrir sér hvort vešin standi undir umręddum lįnum.  Ekkert mat hefur fariš fram į veršmęti vešanna frį žvķ samningurinn var geršur į sķnum tķma og mat į vešunum hefur aldrei veriš unniš af óhįšum ašila.

Aš sama skapi veršur vart hjį žvķ komist aš leiša hugann aš žvķ hvort sś nżja hugmyndafręši sem žįverandi formašur bęjarrįšs og skipulags- og byggingarnefndar, Haraldur Sverrisson, kynnti til sögunnar ķ greininni „Uppbygging ķbśšarhverfa nż hugmyndafręši ķ Mosfellsbę“ sem birtist ķ Morgunblašinu žann 7. maķ 2006, hafi reynst jafn įhęttulaus og fullyrt var:

„Meš žessu móti er tryggt aš fjįrmagn fylgir frį landeigendum til aš standa undir uppbyggingu į naušsynlegri žjónustu ķ hverfunum og sį kostnašur lendir ekki į ķbśum sveitarfélagsins. Auk žess frķar bęjarfélagiš sig žeirri miklu įhęttu sem fylgir uppkaupum. [...] Sś leiš sem hér hefur veriš kynnt um uppbyggingu ķbśšahverfa ķ Mosfellsbę hefur vakiš mikla athygli. Ljóst er aš hér er um nżja hugmyndafręši aš ręša sem önnur sveitarfélög munu vafalaust nżta sér.“

Getur veriš aš fjįrhagurinn sé ekki jafn traustur ķ Mosfellsbę og sumir vilja meina?


mbl.is Gera rįš fyrir afgangi af rekstri
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

Velferš og stöšugleiki įn AGS

Tillaga til žingsįlyktunar


um mótun efnahagsįętlunar sem tryggir velferš og stöšugleika įn ašstošar Alžjóšagjaldeyrissjóšsins.

Flm.: Birgitta Jónsdóttir, Margrét Tryggvadóttir, Žór Saari, Lilja Mósesdóttir,

Höskuldur Žórhallsson, Sigmundur Davķš Gunnlaugsson, Eygló Haršardóttir,
Gunnar Bragi Sveinsson, Siguršur Ingi Jóhannsson,
Vigdķs Hauksdóttir, Įsmundur Einar Dašason.

    Alžingi įlyktar aš fela efnahags- og višskiptarįšherra aš lįta vinna efnahagsįętlun sem tryggir velferš og stöšugleika įn ašstošar Alžjóšagjaldeyrissjóšsins. Skilgreindar verši naušsynlegar ašgeršir til aš gera ķslenskt hagkerfi óhįš ašstoš sjóšsins og foršast frekari skuldsetningu rķkissjóšs, ašgeršaįętlun śtbśin og henni fylgt eftir. Leitaš verši lišsinnis fęrustu erlendra sérfręšinga į sviši hagvķsinda viš mótun og framkvęmd įętlunarinnar til aš tryggja efnahagsstjórn landsins naušsynlegan trśveršugleika.
    Efnahagsįętlunin liggi fyrir 1. mars 2011 og komi žegar til framkvęmda.
    Rįšherra kynni Alžingi efnahagsįętlunina viš fyrsta tękifęri eftir aš įętlunin liggur fyrir.

Greinargerš.

Ķsland, Alžjóšagjaldeyrissjóšurinn og umheimurinn.
    Eftir hrun bankakerfisins haustiš 2008 kom fįtt annaš til greina en aš leita į nįšir Alžjóšagjaldeyrissjóšsins um ašstoš žar sem stjórnvöld komu alls stašar aš lokušum dyrum.
    Ķsland var eitt af stofnrķkjum Alžjóšagjaldeyrissjóšsins įriš 1945. Um 185 lönd eru nś ašilar aš sjóšnum. Ķsland var skuldlaust viš sjóšinn fyrir hrun en hafši žó fengiš lįn frį honum ķ fjórgang, fyrst įriš 1960 į įrum Višreisnarstjórnarinnar, žį 1967–1968 žegar sķldin hvarf, 1974–1976 žegar verš į olķu hękkaši og loks įriš 1982 vegna śtflutningsbrests.
    Yfirlżst hlutverk Alžjóšagjaldeyrissjóšsins er aš auka samvinnu milli žjóša og tryggja stöšugleika ķ fjįrmįlakerfum heimsins. Honum ber aš ašstoša žjóšir ķ fjįrmįla- og gjaldeyriskreppu og lįna rķkisstjórnum fé til aš koma ešlilegum gjaldeyrisvišskiptum ķ gang.Sjį nešanmįlsgrein 1 1
    Skiptar skošanir eru um žaš hvernig Alžjóšagjaldeyrissjóšnum hefur tekist aš rękja žetta hlutverk sitt. Hann hefur löngum žótt strangur hśsbóndi sem ekki hefur tekiš nęgilegt tillit til sérstakra og stašbundinna ašstęšna. Sjóšurinn hefur žótt einsżnn ķ mįlefnum žróunar- og nżmarkašslanda žar sem hann hefur lagt höfušįherslu į gildi nżfrjįlshyggjunnar frekar en aš laga ašstoš sjóšsins aš ašstęšum į hverjum staš.
    Mikiš vatn hefur runniš til sjįvar hér į landi sķšan įkvešiš var aš fara ķ samstarf viš Alžjóšagjaldeyrissjóšinn. Forsendur hafa gjörbreyst og ljóst aš ekki er hęgt aš treysta į hlut

leysi sjóšsins eša aš hann framfylgi yfirlżstum markmišum sķnum um aš ašstoša žjóšir ķ fjįrmįla- og gjaldeyriskreppu.Sjį nešanmįlsgrein 2 2
    Yfirlżsingar sjóšsins hafa vakiš upp spurningar um hvort stefna sjóšsins hafi haft įhrif į ašgeršir og/eša ašgeršaleysi stjórnvalda varšandi söluna į HS Orku og hvort slķk afskipti erlendra stofnana samręmist stjórnsżslulögum og stjórnarskrį.Sjį nešanmįlsgrein 3 3 Žį telja flutningsmenn mikilvęgt aš sjóšurinn fįi ekki aš hafa įframhaldandi įhrif į rķkissjóš. Til aš auka tiltrś alžjóšasamfélagsins į ķslensku efnahagslķfi er naušsynlegt aš ljśka samstarfinu viš AGS sem žekktur er sem lįnveitandi vandręšalanda. Žaš er jafnframt meš öllu óvišeigandi aš sjóšurinn skipti sér af frumvarpagerš ķ rįšuneytum eins og fram hefur komiš aš hann hafi gert.Sjį nešanmįlsgrein 4 4 AGS hefur tafiš fyrir fjįrhagslegri endurskipulagningu skulda heimila og lķtilla og mešalstórra fyrirtękja meš andstöšu sinni viš almennar śrlausnir skuldavandans. Samdrįtturinn hérlendis er auk žess meiri en AGS gerši rįš fyrir og žvķ er ljóst aš naušsynlegt er aš endurskoša og endurgera efnahagsįlętlun įn afskipta AGS įn tafar.

Hagstjórnartęki Alžjóšagjaldeyrissjóšsins.
    Žrįtt fyrir aš nś sé meira en įratugur sķšan efnahagskreppan ķ Asķu beindi athyglinni aš meiri hįttar mistökum Alžjóšagjaldeyrissjóšsins er sjóšurinn enn aš gera svipuš mistök ķ mörgum löndum, sérstaklega ķ žróunarlöndunum. Į sama tķma og sjóšurinn styšur fjįrhagslega örvandi ašgeršir ķ rķkum löndum žvingar hann žróunarlöndin til žess aš innleiša kreppudżpkandi hagstjórnarašgeršir. Sś ašferšafręši hefur veriš gagnrżnd į vettvangi Sameinušu žjóšanna sem settu į fót sérfręšinganefnd undir forustu Joseph Stiglitz til aš grafast fyrir um orsakir kreppunnar og įhrif hennar um heim allan. Nefndinni var einnig ętlaš aš koma meš tillögur aš ašgeršum til aš koma ķ veg fyrir aš įlķka atburšir endurtękju sig og vķsa į leišir sem vęru lķklegri til aš koma į efnahagslegum stöšugleika. Um žetta mį lesa ķ skżrslu nefndarinnar, Report of the Commission of Experts of the President of the United Nations General Assembly on Reforms of the International Monetary and Financial System, sem mį nįlgast į vef SŽ.
    Vķša žar sem Alžjóšagjaldeyrissjóšurinn hefur komiš aš mįlum hafa stjórnvöld, sem fyrr segir, veriš neydd til aš beita kreppudżpkandi ašgeršum og ljóst er aš hiš sama gildir um Ķsland, žrįtt fyrir yfirlżsingar rįšamanna um aš Ķsland fįi sérmešferš. Hagstjórnartękin sem ķslensk stjórnvöld eru žvinguš af sjóšnum til aš nota eru hįtt vaxtastig, mikil skuldsetning vegna gjaldeyrisvarasjóšsins og of hrašur nišurskuršur. Nżleg könnun sem gerš var af mišstöš fyrir rannsóknir į efnahags- og stjórnmįlum ķ Washington leiddi ķ ljós aš af 41 landi sem Alžjóšagjaldeyrissjóšurinn hefur haft afskipti af undanfarin įr hefur 31 veriš žvingaš til aš beita kreppudżpkandi hagstjórnarašgeršum: hįu vaxtastigi, nišurskurši velferšarkerfisins og ašhaldssemi er varšar aukiš peningamagn. Sjóšurinn er žekktur fyrir aš leggja of mikla įherslu į aš nį jafnvęgi ķ rķkisfjįrmįlum, sem m.a. hefur leitt til mun dżpri kreppu en annars hefši oršiš. Dżpt kreppunnar skiptir miklu mįli žar sem bęši fyrirtęki og einstaklingar verša fyrir miklum skaša vegna nišurskuršar og stöšnunar ķ efnahagslķfi žjóšarinnar. Hęgari nišurskuršur mundi žżša minni samdrįtt en į móti mun hann draga śr hagvexti žegar hagkerfiš er fariš aš nį sér į nżjan leik.
    Rannsóknir sżna aš fjįrmįlakreppa einkennist af mikilli eignatilfęrslu frį žeim fįtęku til žeirra rķku. Annaš sem einkennir fjįrmįlakreppu er aukinn ójöfnušur sem stafar m.a. af auknu atvinnuleysi og nišurskurši velferšarkerfisins. Markmiš hagstjórnar į krepputķmum į aš vera aš auka efnahagslega velferš og leiširnar aš žvķ markmiši eru ašgeršir sem tryggja fulla atvinnu, hagvöxt og stöšugleika til lengri tķma. Efnahagsstefna Alžjóšagjaldeyrissjóšsins og ķslenskra stjórnvalda mun ekki nį fram žessum markmišum. Markmiš hennar er ašeins aš tryggja aš fjįrmagnseigendur fįi sęmilega įvöxtun į fé sitt į mešan žaš er lokaš inni ķ hagkerfinu og aš Sešlabankinn hafi bolmagn til aš kaupa krónurnar af žessum fjįrmagnseigendum žegar hęgt veršur aš afnema gjaldeyrishöftin įn žess aš krónan fari ķ frjįlst fall.
    Flutningsmenn telja einsżnt aš meš žvķ aš leggja į žjóšarbśiš sķvaxandi erlendar skuldir veršur kreppan lengd um ófyrirsjįanlegan tķma og mikil hętta į aš žaš velferšarkerfi sem viš njótum ķ dag muni lķša undir lok ef fer sem horfir.
    Erlendar skuldir landsins eru nś žegar oršnar hįskalega miklar og žvķ hętta į aš žjóšin žurfi aš bśa viš žann hörmulega veruleika aš stór hluti žjóšarframleišslu muni ašeins renna til žess vonlausa verkefnis aš greiša vexti af erlendum skuldum.
    Flutningsmenn telja mikilvęgt aš rķkisstjórnin leiti allra leiša til aš endurreisa efnahagslķf landsins įn ašstošar Alžjóšagjaldeyrissjóšsins og er žingsįlyktunartillaga žessi žvķ lögš fram. Nś žegar hafa fjölmargir heimsžekktir og sérfróšir menn lagt fram tillögur og hugmyndir um hvernig megi losa žjóšina śr fjötrum sjóšsins. Lagšar hafa veriš fram tillögur um lįnalķnur ķ staš beinna lįna og žį hafa sérfręšingar sem unniš hafa fyrir sjóšinn bošist til aš vinna meš rķkisstjórninni aš įętlun um endurreisn Ķslands og ašhald ķ fjįrmįlum sem žętti jafntraust eša traustara mešal lįnardrottna okkar en įętlun frį Alžjóšagjaldeyrissjóšnum.
    Flutningsmenn leggja žvķ til aš efnahags- og višskiptarįšherra verši fališ aš lįta vinna efnahagsįętlun sem tryggi velferš og félagslegan stöšugleika įn ašstošar Alžjóšagjaldeyrissjóšsins. Mikilvęgt er aš efnahagsįętlunin liggi fyrir sem fyrst, eša fyrir 1. mars 2011, svo aš unnt sé aš hefja vinnu sem allra fyrst viš aš koma henni til framkvęmda.
    Efnahags- og višskiptarįšherra skal kynna Alžingi efnahagsįętlunina viš fyrsta tękifęri og eigi sķšar en 1. mars 2011.


Nešanmįlsgrein: 1
1     Sjį heimasķšu AGS: http://www.imf.org/external/about/ourwork.htm
Nešanmįlsgrein: 2
2     Sjį heimasķšu AGS: http://www.imf.org/external/about.htm
Nešanmįlsgrein: 3
3     Sjį bls. 6 ķ įbendingum Bjarkar Gušmundsdóttur, Jóns Žórissonar og Oddnżjar Eirar Ęvarsdóttur til umbošsmanns Alžingis: http://www.orkuaudlindir.is/docs/Abending_til_Umbodsmanns_Althingis.pdf
Nešanmįlsgrein: 4
4     „Tillagan mętti mótstöšu Alžjóšagjaldeyrissjóšsins sem gerši žį kröfu aš veškröfuhafar ęttu aš fį aš kjósa um efni naušasamnings, eša aš öšrum kosti ekki vera hluti af naušasamningum ķ skilningi laganna. Hafa žęr breytingar sem lutu aš stöšu veškrafna žvķ veriš felldar brott śr frumvarpinu.“
    (Śr athugasemdum viš frumvarp til laga um breyting į lögum um ašför, nr. 90/1989, og lögum um gjaldžrotaskipti o.fl., nr. 21/1991, meš sķšari breytingum, frį 138. žingi (žskj. 768 — 447. mįl)
    Sjį: http://www.althingi.is/altext/138/s/0768.html.)
        Sjį einnig ręšu Margrétar Tryggvadóttur frį almennum stjórnmįlaumręšum 14. jśnķ 2010 žar sem segir m.a.:
        ,,Rķkisstjórnin hefur žó komiš ķ gegn nokkrum śrręšum sem henta efnameira fólki, sem ķ mörgum tilfellum getur bjargaš sér sjįlft, og réttarśrbótum sem gera gjaldžrot huggulegri. Eitt žeirra er frumvarp um gjaldžrotaskipti sem varš aš lögum ķ sķšustu viku sem m.a. gerir fólki kleift aš leigja og bśa ķ allt aš 12 mįnuši ķ hśsnęši sem žaš missir. Į fundi fyrrnefndrar samręmingarnefndar kom fram aš Alžjóšagjaldeyrissjóšurinn hefur żmislegt viš žaš aš athuga aš lįntakendur fįi svo mannśšlega mešferš og greindi ašstošarmašur hęstv. dóms- og mannréttindamįlarįšherra frį žvķ aš hśn hefši veriš kölluš į fund hjį fulltrśum sjóšsins og skömmuš fyrir aš leggja fram svo óforskammaš frumvarp.
        Ķ greinargerš meš öšru frumvarpi frį sama rįšherra, ķ mįli 447, kemur einnig fram aš sjóšurinn hafi gert miklar athugasemdir viš upphafleg frumvarpsdrög. Ljóst er aš Alžjóšagjaldeyrissjóšurinn stjórnar hér fleiru en lįtiš er uppi og hendur stjórnvalda eru bundnar. Hafi einhver efast um aš Alžjóšagjaldeyrissjóšurinn sé meš puttana ķ lagasetningu į Ķslandi žarf sį hinn sami ekki aš efast lengur.“
    (http://www.althingi.is/altext/raeda/138/rad20100614T214540.html)

mbl.is Lilja, Atli og Įsmundur į móti
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

Innskrįning

Ath. Vinsamlegast kveikiš į Javascript til aš hefja innskrįningu.

Hafšu samband